Propisi i regulative
Kućni red u stambenim zgradama: Buka, zajednički prostori, ljubimci i odgovornost stanara
Suživot u stambenoj zgradi oduvijek je zahtijevao određenu dozu obzira prema susjedima, no do lipnja 2025. godine u Hrvatskoj nije postojao jedinstven zakonski kućni red. Svaka zgrada donosila je vlastita pravila, često nejasna, nedosljedna ili naslijeđena iz vremena društvenog vlasništva, pa su nesuglasice oko buke, zajedničkih prostora ili kućnih ljubimaca bile svakodnevica. Stupanjem na snagu Pravilnika o kućnom redu u zgradama (NN 86/2025) to se promijenilo: pravila su sada precizno propisana i obvezujuća za sve suvlasnike i korisnike stanova diljem zemlje.
Novi zakoni o gradnji: Brže dozvole, ali i nova pravila koja nitko ne smije zaobići
Pravna osnova: Zašto sada postoji jedinstven kućni red?
Pravilnik nije samostalan propis, nego je donesen na temelju Zakona o upravljanju i održavanju zgrada (NN 152/24), koji je na snazi od 1. siječnja 2025. godine i koji je u cijelosti preuredio odnose između suvlasnika, predstavnika suvlasnika i upravitelja zgrade. Prije tog zakona pitanja kućnog reda uređivao je isključivo Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, prema kojem su suvlasnici sami donosili takozvanu Odluku o kućnom redu, bez jedinstvenog sadržaja i bez tijela koje bi je provodilo. Danas ministarstvo nadležno za graditeljstvo propisuje opća pravila na nacionalnoj razini, dok suvlasnici zadržavaju mogućnost prilagodbe pojedinih odredbi svojoj zgradi, o čemu više u nastavku.
Tko je odgovoran za poštivanje kućnog reda?
Pravilnik jasno definira krug osoba na koje se pravila odnose. Obveza se ne odnosi samo na vlasnike stanova, nego na sve koji se koriste zgradom, uključujući najmoprimce i posjetitelje. Suvlasnik pritom snosi odgovornost za ponašanje trećih osoba koje borave u njegovom stanu, bilo da je riječ o podstanarima ili gostima. Vlasnici koji iznajmljuju nekretninu dužni su predstavniku suvlasnika dostaviti ime, prezime i kontakt podatke svojih najmoprimaca, čime se osigurava da netko uvijek snosi odgovornost za eventualne prekršaje.
Nepridržavanje kućnog reda tretira se kao neuredno izvršavanje obveza iz međuvlasničkog ugovora, što otvara mogućnost novčanih naknada propisanih spomenutim Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada.
Grafiti na fasadi? Grad Zagreb plaća uklanjanje – i daje do 750 eura za kamere
Buka i kućni mir: Kada je tišina obavezna?
Najčešći izvor sukoba među susjedima svakako je buka. Pravilnik po prvi put precizno određuje termine u kojima je potrebno poštivati mir. Radnim danom kućni mir vrijedi od 15 do 17 sati te od 22 do 7 sati ujutro, dok vikendom i blagdanom razdoblje mira traje od 13 do 17 sati te od 22 do 9 sati. U tim terminima razina buke mora biti ograničena tako da se ne čuje izvan stana ili prostorije, što znači da glasna glazba, vikanje ili druge zvučne smetnje predstavljaju kršenje pravila.
Pravilnik dopušta iznimke za proslave. Stanar koji planira rođendan ili drugo slavlje smije odstupiti od propisanih termina mira, pod uvjetom da druge suvlasnike o tome obavijesti najmanje dva dana ranije i da zabava ne traje dulje od ponoći. Suvlasnici zgrade mogu i natpolovičnom većinom glasova donijeti odluku kojom se termini kućnog mira drukčije uređuju, prilagođeno specifičnostima svoje zgrade.
Buka u stanu: Zašto nije samo neugodnost i kako se od nje možemo zaštititi
Kad kućni red ne pomaže: Prijava prekomjerne buke
Ako susjed sustavno ignorira kućni red, na snagu stupa poseban propis, Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18). Nadzor nad odlukama koje donose predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave u vezi s bukom provodi komunalno redarstvo, koje ima ovlast poduzeti upravne mjere, predložiti pokretanje prekršajnog postupka i naplatiti kaznu na mjestu prekršaja. Za slučajeve kada buka prelazi propisane razine za više od 5 decibela, nadležni su sanitarni inspektori Državnog inspektorata, koji mogu usmenim rješenjem narediti mjere za otklanjanje problema. Praktično to znači da stanar koji trpi kontinuiranu buku od susjeda, primjerice od ugostiteljskog lokala u prizemlju zgrade ili prekomjerne glazbe, prijavu može uputiti komunalnom redarstvu svoje jedinice lokalne samouprave, a za teže slučajeve i sanitarnoj inspekciji.
Radovi u stanu podliježu posebnim pravilima
Renoviranje stana također je regulirano Pravilnikom. Bušenje, rušenje zidova i slični radovi dopušteni su radnim danom od 8 do 20 sati, a subotom od 9 do 19 sati. Nedjeljom i blagdanom građevinski radovi nisu dopušteni, osim u slučaju hitnih popravaka poput puknuća cijevi. Prije početka radova stanar je dužan najmanje dva dana ranije obavijestiti susjede o vrsti, početku i očekivanom trajanju radova. Za vrijeme trajanja radova ne primjenjuju se odredbe o sprječavanju buke iz članka 6. Pravilnika, što znači da je buka od bušilice ili čekića unutar dopuštenih termina zakonski opravdana, iako je i dalje preporučljivo obzirno postupanje prema susjedima.
Ove skrivene troškove renovacije stana gotovo nitko ne planira unaprijed
Zajednički prostori: Pravila za dvorište, stubište i podrum
- Zajednički prostori poput dvorišta, stubišta, tavana, podruma i praonica smiju se koristiti isključivo u skladu s njihovom namjenom
- Korisnici su dužni održavati čistoću tih prostora i čuvati ih od oštećenja
- U hodnicima, stubištima i vežama zabranjeno je ostavljati bicikle, kolica za kupovinu, obuću ili druge predmete koji mogu ometati prolaz ili predstavljati požarni rizik
- Iznimka postoji ako suvlasnici natpolovičnom većinom odluče drukčije, primjerice dopuste ostavljanje bicikala uz uvjet da slobodan prolaz iznosi najmanje 1,25 metara i da mjesto nije predviđeno kao evakuacijski put
Zajedničko dvorište ne smije se koristiti za trajno skladištenje građevinskog materijala, parkiranje neispravnih vozila ili pranje automobila, osim ako suvlasnici izričito ne odluče drugačije. Zabranjeno je i samovoljno ograđivanje dijela dvorišta za osobno parkiranje. Ulazna vrata zgrade moraju biti stalno zaključana ili osigurana električnom bravom, a podrumska i tavanska vrata trebaju biti zaključana radi sigurnosti svih stanara. Cvijeće i bilje na balkonima mora biti u posudama koje zadržavaju vodu i koje su osigurane od pada, a zalijevanje ne smije oštećivati pročelje, prozore ili ometati prolaznike ispod.
Kućni ljubimci u stambenoj zgradi
Držanje kućnih ljubimaca u stanovima dopušteno je, no uz jasne obveze prema vlasnicima, koje propisuje i sam Pravilnik i, na širem planu, Zakon o zaštiti životinja (NN 102/17, 32/19, 78/24). Prema Pravilniku, vlasnik je dužan počistiti izmet životinje na svim dijelovima zgrade i okućnice te osigurati da ljubimac ne uznemirava druge stanare. Životinje se ne smiju ostavljati bez nadzora u zajedničkim prostorima poput hodnika ili dvorišta, a hranjenje napuštenih životinja u zajedničkim dijelovima zgrade izričito je zabranjeno.
Zakon o zaštiti životinja dodaje širi okvir: kućnim ljubimcima moraju se osigurati uvjeti držanja u skladu s njihovim potrebama, a jedinice lokalne samouprave dužne su osigurati nadzor nad obveznim mikročipiranjem pasa, pri čemu nadzor provode upravo komunalni redari. Suvlasnici mogu natpolovičnom većinom donijeti dodatna pravila prilagođena vlastitoj zgradi, primjerice odrediti obvezu prijave broja i vrste ljubimaca predstavniku suvlasnika.
Pričuva pod povećalom: Tko njome upravlja i zašto je obavezna
Sankcije i rješavanje spora sa susjedom
Kada dođe do sukoba, prvi korak je uvijek pokušaj dogovora ili obraćanje predstavniku suvlasnika, koji je zadužen za provedbu kućnog reda u zgradi. Ako to ne uspije, nepridržavanje kućnog reda tretira se kao neuredno izvršavanje obveza iz međuvlasničkog ugovora, za što su Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada predviđene novčane naknade. Za slučajeve prekomjerne buke izvan okvira kućnog reda, kao što je već spomenuto, nadležno je komunalno redarstvo, a za teže povrede i sanitarna inspekcija prema Zakonu o zaštiti od buke. U krajnjem slučaju, spor se može riješiti i sudskim putem, no zakonodavac je ovim izmjenama upravo želio smanjiti broj takvih sporova jasnijim i provedivijim pravilima.
Kako se pravila objavljuju i prilagođavaju?
Upravitelji zgrada dužni su u roku od 60 dana od stupanja Pravilnika na snagu sadržaj kućnog reda učiniti vidljivim svima koji ulaze u zgradu, najčešće u obliku ploče istaknute na zidu u zajedničkom prostoru. Suvlasnici svake zgrade zadržavaju pravo donošenja posebnih pravila kućnog reda natpolovičnom većinom glasova, čime mogu urediti pitanja koja opći Pravilnik ne pokriva, ili prilagoditi propisane termine i uvjete specifičnostima svoje zgrade, primjerice drugačije urediti sate dnevnog i noćnog odmora ili pravila o ostavljanju bicikala.
Zona pobjede: Kako održavanje zgrada može spasiti domove?
Novi zakonski okvir, koji čine Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, Pravilnik o kućnom redu u zgradama, Zakon o zaštiti od buke i Zakon o zaštiti životinja, unosi red u područje koje je dugo bilo prepušteno tumačenju i dobroj volji susjeda. Jasno propisani termini kućnog mira, pravila za zajedničke prostore, obveze prema kućnim ljubimcima, jasno definirana odgovornost stanara te konkretni mehanizmi prijave i sankcioniranja olakšavaju suživot i smanjuju prostor za sukobe. Poznavanje ovih pravila korisno je svakom stanaru, bez obzira posjeduje li stan ili ga iznajmljuje.
Propisi i regulative
Povrat poreza za prvi stan: 10 stvari koje trebate provjeriti prije kupnje
Povrat poreza za prvi stan nije automatski, a iznos često ne pokriva sve što ste platili. Donosimo deset stvari koje trebate provjeriti prije nego potpišete kupoprodajni ugovor
Povrat poreza za prvi stan zvuči jednostavno: kupite stan, platite porez, država vam ga vrati. U praksi je nešto drugačije. Prije potpisa ugovora treba provjeriti ispunjavate li uvjete vi, vaša obitelj i sam stan, i to za konkretnu nekretninu.
Brojke pokazuju zašto je to važno. Prema podacima Ministarstva, APN je do 25. rujna 2026. zaprimio 7.780 zahtjeva za povrat poreza pri kupnji ili gradnji prve stambene nekretnine, a odobrena je isplata veća od 38,2 milijuna eura. Obrađeno je 6.449 zahtjeva, odobreno 5.044, a 1.145 zahtjeva odbijeno je zbog neispunjavanja zakonskih uvjeta ili povlačenja zahtjeva.
Mjera se provodi od lipnja 2025., a danas je uređena Zakonom o priuštivom stanovanju (NN 45/2026), usvojenim u travnju 2026. Prije nego povrat poreza za prvi stan uključite u svoj budžet, prođite ovih deset točaka.
Priuštivo stanovanje u Hrvatskoj: Što donosi novi zakon i tko će imati koristi?
1. Ispunjavate li osnovne uvjete?
Prema uvjetima APN-a, za kupnju stana ili kuće potrebno je biti državljanin RH, imati ugovor o kupoprodaji sklopljen nakon 1. siječnja 2025., imati prijavljeno prebivalište na adresi nekretnine i boraviti u njoj, kao i članovi uže obitelji navedeni u zahtjevu, te imati potvrdu o plaćenom porezu na promet nekretnina ili račun s iskazanim PDV-om izdan nakon 1. siječnja 2025.
Svi uvjeti moraju biti ispunjeni istodobno. Ako jedan nedostaje, povrata nema, bez obzira na to koliko su ostali uredni.
2. Koliko ćete godina imati kad predate zahtjev?
Granica je 45 godina, ali ne u trenutku kupnje. Podnositelj zahtjeva mora biti mlađi od 45 godina u trenutku podnošenja zahtjeva. Ako vam je 44 godine i rođendan je blizu, s papirologijom ne treba čekati.
Starija dob od propisane jedan je od razloga koje Ministarstvo navodi među neuspješnim zahtjevima, uz ugovor sklopljen prije 1. siječnja 2025., posjedovanje drugih nekretnina i višestruko podnošenje zahtjeva unutar istog kućanstva.
3. Rješavate li stambeno pitanje prvi put?
Povrat poreza za prvi stan namijenjen je, kako i ime kaže, onima koji prvi put kupuju nekretninu. Na potporu nemaju pravo podnositelj zahtjeva i članovi uže obitelji koji su već koristili subvenciju stambenog kredita ili neku drugu državnu potporu za rješavanje stambenog pitanja.
Pazite i na kućanstvo. Višestruko podnošenje zahtjeva unutar istog kućanstva jedan je od čestih razloga odbijanja
4. Imate li udio u naslijeđenoj nekretnini?
Mnogi odustaju čim se sjete da imaju dio bakine kuće na selu, a to ne mora značiti kraj priče. Presudno je je li nekretnina “odgovarajuća” za stanovanje.
Povrat ne može ostvariti podnositelj zahtjeva ili član uže obitelji koji u vlasništvu ili suvlasništvu ima ili je imao, u Hrvatskoj ili inozemstvu, odgovarajuću nekretninu namijenjenu stanovanju. Ako je nekretnina neodgovarajuća, mora se prodati u roku od 24 mjeseca od kupnje prve odgovarajuće nekretnine.
Za suvlasničke udjele postoje posebna pravila, koja APN detaljno objašnjava u odgovorima na česta pitanja. Ako imate bilo kakav udio u nekretnini, provjerite ga s APN-om prije kupnje, a ne nakon.
5. Plaćate li porez na promet nekretnina ili PDV?
Koji porez plaćate, ovisi o tome od koga kupujete. Kod rabljenog stana od fizičke osobe plaća se porez na promet nekretnina, a kod novogradnje od investitora obično PDV. Povrat poreza za prvi stan za ta se dva poreza ne računa jednako.
| Plaćeni porez | Koliko se vraća | Najviši iznos potpore |
|---|---|---|
| Porez na promet nekretnina | Iznos plaćenog poreza | 3 % zakonske osnovice |
| PDV | 50 % plaćenog PDV-a | 12,5 % zakonske osnovice |
6. Hoćete li stvarno dobiti natrag cijeli porez?
Ne nužno. Kupac koji je platio PDV ima pravo na potporu od 50 % plaćenog PDV-a, a najviši iznos može biti 12,5 % zakonske osnovice. Kupac koji je platio porez na promet nekretnina ima pravo na potporu u visini tog poreza, a najviše 3 % osnovice.
Ključna je riječ “osnovica”. Ona se ne računa nužno prema stvarnoj kvadraturi i cijeni vašeg stana, nego prema propisanim granicama iz sljedeće dvije točke. Zato “povrat cijelog poreza” često ne znači povrat svega što ste platili.
7. Koliki stan smijete kupiti i za koliko kvadrata dobivate povrat?
Ovdje se krije najčešća zabuna. Postoje dvije kvadrature: ona do koje uopće imate pravo na potporu i ona prema kojoj se povrat računa. Nekretnina može biti 50 posto veća od kvadrature propisane zakonom, ali se u tom slučaju povrat dobiva prema propisanoj kvadraturi.
| Broj članova kućanstva | Kvadratura za obračun povrata | Najveća površina stana za pravo na potporu |
|---|---|---|
| 1 | 50 m² | 75 m² |
| 2 | 65 m² | 97,5 m² |
| 3 | 80 m² | 120 m² |
| 4 | 90 m² | 135 m² |
| 5 | 100 m² | 150 m² |
| 6 | 110 m² | 165 m² |
| 7 i više | 120 m² | 180 m² |
Primjer: par kupuje stan od 80 kvadrata. Stan je unutar granice od 97,5 m², pa imaju pravo na potporu, ali se povrat računa na 65 kvadrata, a ne na svih 80. Kod obiteljskih kuća granice su veće. Za kuće se povrat računa prema kvadraturama 50 posto većima od onih za stanove, jer kuće u pravilu imaju dodatne unutarnje prostorije.
8. Je li cijena kvadrata unutar dopuštene granice?
I cijena ima dva praga. Prosječne cijene utvrđene su za svaku jedinicu lokalne samouprave, a za ugovore iz 2026. vrijedi posebna tablica prosječnih cijena. Dopušta se cijena 50 posto viša od lokalne prosječne. Ako ste platili više od prosjeka, povrat se računa prema prosječnoj cijeni koju je utvrdilo Ministarstvo, a ako ste platili manje, prema vašoj cijeni.
Ako je cijena kvadrata viša od prosjeka za više od 50 posto, pravo na potporu se gubi u potpunosti. Gradovi poput Zagreba podijeljeni su na više područja s različitim prosjecima, pa provjerite cijenu baš za kvart u kojem kupujete.
Pojednostavljeni primjer s izmišljenim brojkama: par kupuje rabljeni stan od 80 m² po 2.400 eura za kvadrat, a lokalni je prosjek 2.500 eura. Porez na promet nekretnina iznosi 3 % od 192.000 eura, odnosno 5.760 eura. Povrat se računa na 65 m² i njihovu cijenu od 2.400 eura, što daje osnovicu od 156.000 eura. Potpora je najviše 3 % te osnovice, odnosno 4.680 eura, a ostatak poreza ostaje njihov trošak. Za točan izračun Ministarstvo nudi službeni kalkulator.
9. Hoćete li u stanu živjeti najmanje pet godina?
Povrat poreza za prvi stan dolazi s obvezama. Korisnik mora vratiti isplaćenu potporu sa zateznim kamatama od trenutka isplate ako u roku od pet godina proda ili iznajmi nekretninu, odjavi prebivalište ili ne stanuje u nekretnini za koju je potpora ostvarena.
Drugim riječima, stan kupljen uz potporu nije investicija za brzu preprodaju ni za najam. Zakon predviđa iznimke za određene izvanredne životne okolnosti, pa ako vam se planovi promijene, prvo provjerite možete li se pozvati na njih.
10. Imate li novac za porez unaprijed i znate li rok za zahtjev?
Povrat ne dolazi pri kupnji, nego nakon što platite porez i podnesete zahtjev. Porez na promet nekretnina mora biti plaćen u cijelosti prije predaje zahtjeva. Ako ga plaćate na rate, zahtjev možete predati kad ga otplatite, ali prije isteka roka.
Rok za predaju zahtjeva je 24 mjeseca od dana stjecanja prava vlasništva. Ranije se, prema izmjenama zakona iz 2025., rok računao od dana sklapanja kupoprodajnog ugovora, pa se u starijim tekstovima još može naći ta informacija.
Zahtjev se podnosi APN-u na propisanom obrascu, uz dokumentaciju kojom se dokazuje ispunjavanje uvjeta. Prilažu se, među ostalim, kupoprodajni ugovor, zemljišnoknjižni izvadak, potvrda o prebivalištu, porezno rješenje ili račun s iskazanim PDV-om, dokaz o plaćanju poreza i podaci o računu za isplatu. Aktualni obrazac i upute nalaze se na stranici APN-a. Ako zahtjev bude odbijen, na rješenje se možete žaliti u roku od 15 dana od zaprimanja.
Provjerite prije, a ne nakon potpisa
Prosječna potpora po obitelji iznosi 7.578 eura, što je dovoljno da se ozbiljno osjeti u budžetu za kupnju stana. Upravo zato povrat poreza za prvi stan vrijedi provjeriti za konkretnu nekretninu prije potpisa ugovora. Ako svih deset točaka stoji, potpora može znatno olakšati kupnju. Ako neka ne stoji, bolje je to znati na vrijeme.
Propisi i regulative
Nova pravila za lokacijske dozvole: Što treba znati prije gradnje?
Lokacijska dozvola nije potrebna za svaku gradnju, ali pravila koja je prate važna su za svakog investitora. Objašnjavamo što donosi novi Zakon o prostornom uređenju, kakvu ulogu ima idejni projekt i što provjeriti prije kupnje zemljišta.
Hrvatski sabor donio je novi Zakon o prostornom uređenju 15. prosinca 2025., a zakon je objavljen u Narodnim novinama br. 155/25 i stupio je na snagu 1. siječnja 2026. Među ostalim, zakon uređuje i lokacijsku dozvolu, akt o kojem mnogi investitori prvi put čuju tek kad im ga spomene projektant.
Prije svega, važno je znati da lokacijska dozvola nije potrebna za svaku gradnju. U ovom članku objašnjavamo čemu služi, kada se traži i kako izgleda postupak prema važećem zakonu. Posebno odvajamo ono što je već na snazi od novog pravilnika o sadržaju idejnog projekta, koji je zasad tek prijedlog.
Što je lokacijska dozvola i je li isto što i građevinska?
Lokacijska dozvola određuje lokacijske uvjete, odnosno kvantitativne i kvalitativne uvjete i mjere za provedbu zahvata u prostoru koji se na temelju prostornog plana i posebnih propisa određuju lokacijskom dozvolom ili građevinskom dozvolom. Jednostavnije rečeno, ona utvrđuje što se na određenom mjestu smije napraviti: gdje se građevina smješta, kolika je, čemu služi i kako se priključuje na infrastrukturu.
Građevinska dozvola je sljedeći korak i njome se odobrava samo građenje. Veza između njih je jasna: glavni projekt za građevinu za koju se izdaje lokacijska dozvola izrađuje se u skladu s lokacijskim uvjetima određenim tom dozvolom.
Kada je lokacijska dozvola potrebna?
Zakon o gradnji razlikuje dva puta. Za građevine za koje se ne izdaje lokacijska dozvola, posebni uvjeti i uvjeti priključenja utvrđuju se prije pokretanja postupka za izdavanje građevinske dozvole. Za takve se građevine lokacijski uvjeti određuju izravno u građevinskoj dozvoli.
Lokacijska dozvola vezana je uz određene vrste zahvata. Primjerice, o faznom građenju, odnosno građenju građevine po dijelovima određenima lokacijskom dozvolom. Traži se i za zahvate koji se ne smatraju građenjem, a takve zahvate za koje se izdaje lokacijska dozvola određuje ministar pravilnikom. Novi zakon posebno spominje i kampove, pa su kamp-kućice definirane kao modularno-montažne pokretne kućice za čije je postavljanje potrebna lokacijska dozvola.
Za tipičnu obiteljsku kuću na vlastitoj čestici investitor u pravilu ide izravno u postupak građevinske dozvole. To ipak ovisi o konkretnom zahvatu, pa je dobro na samom početku s projektantom provjeriti koji postupak vrijedi za vaš projekt.
Od ideje do useljenja u nekoliko mjeseci: Zašto su modularne kuće sve popularnije
Što se promijenilo u postupku izdavanja?
Jedna od novosti tiče se roka važenja. Prema ranijim pravilima, uvedenima izmjenama iz 2019., lokacijska dozvola prestajala je važiti ako se u roku od dvije godine od pravomoćnosti ne poduzmu propisani koraci, uz mogućnost jednokratnog produljenja za još dvije godine. Prema važećem tekstu, lokacijska dozvola prestaje važiti ako se u roku od četiri godine od pravomoćnosti ne podnese zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za najmanje jednu fazu ili etapu.
Elektronička komunikacija s javnopravnim tijelima nije novost jer je uvedena još izmjenama iz 2019., kada je propisano da se posebni uvjeti i uvjeti priključenja utvrđuju kao elektroničke isprave putem sustava eDozvola. Novi zakon zadržava taj pristup: posebni uvjeti i uvjeti priključenja utvrđuju se u postupku izdavanja lokacijske dozvole elektroničkim putem, kroz program eDozvola.
Javnopravna tijela dužna su se u roku od 30 dana od poziva očitovati je li idejni projekt izrađen u skladu s propisima iz njihove nadležnosti te dostaviti posebne uvjete i uvjete priključenja. Ako to ne učine, smatra se da su posebni uvjeti izdani, odnosno da se građevina može priključiti na infrastrukturu. Tako utvrđeni uvjeti postaju sastavni dio lokacijske dozvole i prestaju važiti s danom prestanka njezina važenja.
Za nove zgrade zakon propisuje i stroža pravila. Lokacijska dozvola za građenje nove zgrade izdaje se tek nakon što se u postupku utvrde dodatni uvjeti. Što to točno znači za vašu lokaciju, najbolje je provjeriti s projektantom.
| Tema | Što vrijedi sada | Što znači za investitora |
|---|---|---|
| Posebni uvjeti i uvjeti priključenja | Pribavljaju se elektronički kroz eDozvolu, u postupku izdavanja dozvole | Ne obilazite sami svako javnopravno tijelo |
| Rok za očitovanje tijela | 30 dana od poziva | Lakše je planirati trajanje postupka |
| Ako tijelo ne odgovori | Smatra se da su uvjeti izdani | Postupak ne zapinje zbog šutnje tijela |
| Rok važenja dozvole | Četiri godine za podnošenje zahtjeva za građevinsku dozvolu | Više vremena za izradu glavnog projekta |
Koju ulogu ima idejni projekt?
Idejni projekt je temelj cijelog postupka. Lokacijska dozvola izdaje se nakon što se utvrdi da je idejni projekt izrađen u skladu s dokumentima prostornog uređenja i zakonom. On prikazuje smještaj građevine na čestici, njezinu veličinu, namjenu i osnovno tehničko rješenje, a sve to mora biti usklađeno s prostornim planom.
Idejni projekt nije isto što i idejno rješenje. Idejno rješenje je početna skica kojom se s arhitektom traži koncept kuće. Prijedlog novog pravilnika to razlikuje, pa se idejni projekt izrađuje prema projektnom zadatku i, po potrebi, prema prethodno izrađenim idejnim rješenjima.
Posebni uvjeti i uvjeti priključenja: što ti pojmovi znače?
Posebni uvjeti su uvjeti za provedbu zahvata koje javnopravno tijelo utvrđuje kad to propisuje posebni propis. To mogu biti, primjerice, uvjeti zaštite kulturne baštine, zaštite od požara ili zaštite voda.
Uvjeti priključenja određuju tehničku mogućnost i tehničke uvjete priključenja na elektroenergetsku mrežu, vodoopskrbu i odvodnju, odvodnju oborinskih voda, prometnu površinu, elektroničke komunikacije i drugu infrastrukturu.
Što provjeriti prije kupnje zemljišta?
Najskuplja pogreška je kupiti zemljište na kojem se ne može sagraditi ono što ste zamislili. Prvi korak je zato lokacijska informacija. Na području bez prostornog plana nove generacije upravno tijelo izdaje je na zahtjev u roku od 15 dana, a zahtjev može obuhvatiti najviše pet katastarskih čestica. Treba znati da lokacijska informacija sadrži napomenu da se na temelju nje ne može pristupiti provedbi zahvata ni izradi projekata. Ona je dakle provjera, a ne dozvola.
Mislite da vam geodet ne treba? Evo kada ga zapravo morate angažirati
Posebno obratite pažnju na pristup. Građevna čestica zgrade mora imati pristup na prometnu površinu u skladu s prostornim planom. Prometna površina pritom može biti i površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza, ako je to u skladu s prostornim planom.
S arhitektom i nadležnim upravnim tijelom vrijedi proći nekoliko pitanja. Što prostorni plan dopušta na toj lokaciji? Postoji li odgovarajući pristup i kakve su mogućnosti priključenja na infrastrukturu? Postoje li posebna ograničenja ili zaštita? Na kraju, koje dozvole traži vaš projekt?
Što je tek prijedlog, a još nije novo pravilo?
Pravilnik o obveznom sadržaju idejnog projekta trenutačno je na javnom savjetovanju, otvorenom do 25. listopada 2026. Prijedlog, među ostalim, predviđa da idejni projekt sadrži posebne uvjete i uvjete priključenja pribavljene elektroničkim putem kroz sustav eDozvola. Riječ je o nacrtu, pa se konačni sadržaj pravilnika još može promijeniti.
Prije projekta provjerite mogućnosti lokacije
Lokacijska dozvola nije obvezna za svaku kuću, ali pravila koja je prate govore o redoslijedu koji vrijedi za svaku gradnju. Prije ulaganja u zemljište i projektiranje treba utvrditi što se na lokaciji uopće može realizirati i koji se postupak primjenjuje. Lokacijska informacija i razgovor s projektantom na samom početku mogu uštedjeti i novac i mjesece čekanja.
