Vrt
Postrna sjetva: Drugi urod prije nego vrt zaspi
Za sve koji žele iskoristiti svaki kvadrat zemlje, postrna sjetva ostaje jedan od najjednostavnijih i najisplativijih poteza u cijeloj vrtlarskoj sezoni…
Srpanj u povrtnjaku rijetko izgleda prazno. Grah je obran, grašak je davno završio svoj krug, a gredica koja je do jučer bila puna zelenila sada zjapi. Upravo tu počinje priča o postrnoj sjetvi.
Postrna sjetva znači da se ista gredica iskoristi dvaput u istoj sezoni. Nakon što se ubere rani usjev poput graha, graška ili mladog krumpira, na isto mjesto sije se nova kultura koja stigne sazrijeti prije zime. Neki vrtlari je nazivaju i naknadnom sjetvom ili drugim krugom sjetve, no princip je uvijek isti: iskoristiti svaki kvadrat zemlje i svaki preostali topli tjedan, umjesto da gredica čeka sljedeće proljeće.
Razlika prema plodoredu je bitna, iako se pojmovi često miješaju. Plodored je dugoročan raspored: kulture se izmjenjuju iz godine u godinu kako se tlo ne bi iscrpilo i kako se bolesti vezane uz određenu biljku ne bi nakupljale. Postrna sjetva je kratkoročan potez unutar iste sezone. Jedno ne isključuje drugo: dobro planirana postrna sjetva zapravo je dio šireg plodoreda, jer redovito mijenja koju kulturu gredica nosi.
Zašto je srpanj i dalje dobar trenutak
Najveći izazov u ovo doba godine nije nedostatak vremena, nego visoka temperatura i suho tlo. Klijanje sitnog sjemena u takvim uvjetima ide sporije nego u svibnju. Ipak, dani su dovoljno dugi da mnoge kulture stignu do berbe prije prvih hladnijih noći, pa je druga sjetva i dalje isplativa.
Prema iskustvima naših vrtlara, lipanj je mjesec kada vrt dobiva pravi zamah: mrkva i peršin siju se upravo tada za jesenski urod, jer preskaču najgori dio ljetne vrućine u tlu i intenzivnije kreću rasti čim dođu prvi hladniji dani. Isto vrijedi i za salatu: sorte poput maslačaste ili hrastove salate podnose visoke temperature bolje od klasičnih glavatih sorti, pa su bolji izbor za srpanjsku postrnu sjetvu. Rotkvica i repa rastu još brže. Do uroda im treba tek tri do četiri tjedna, što ih čini idealnima za popunjavanje svake gredice koja se odjednom oslobodila.
Blitva je posebno zahvalna kultura za ovo razdoblje. Brzo raste, dobro podnosi vrućinu i može se brati kroz cijelo ljeto, pa je česta preporuka za onaj dio vrta koji je ostao prazan nakon prvog kruga sjetve.
Kako srpanjska sjetva izgleda u praksi
Kad se gredica isprazni, prvi korak nije sjeme, nego tlo. Ljetni usjevi poput graha ili graška iscrpe hranjive tvari, pa gredicu vrijedi lagano prekopati i dodati sloj zrelog komposta prije nove sjetve. To je ulaganje koje se vraća već kroz nekoliko tjedana, kroz zdraviji i brži rast nove kulture.
Sjeme se u srpnju sije nešto dublje nego u proljeće, jer sunce brže isušuje površinski sloj tla. Nakon sjetve nužno je redovito zalijevanje, po mogućnosti ujutro, kako bi biljka imala vodu za cijeli dan, a lisna masa ostala suha do večeri. Vrtlari koji planiraju klimatsku zonu i raspored sadnje unaprijed, uglavnom lakše pogode pravi trenutak za ovu drugu sjetvu.
Zaštita od vrućine: kako sjeme uopće preživi srpanj
Najveći neprijatelj postrne sjetve nije nedostatak vremena, nego sunce koje u nekoliko sati osuši površinski sloj tla. Nekoliko provjerenih trikova pomaže da sjeme uopće proklija.
Sjenčanje je prvi korak. Laka mrežica za zasjenu, obično 30 do 50 posto propusnosti, postavljena preko gredice u prvih desetak dana smanjuje temperaturu tla za nekoliko stupnjeva, a time i isparavanje vode. Istu ulogu može odigrati i improvizirana sjena: postavljena daska, karton ili grančice položene preko reda dok klice ne izbiju.
Vrijeme sjetve tijekom dana također igra ulogu. Sjeme je najbolje sijati kasno poslijepodne ili predvečer, kada se tlo već malo ohladilo. Ako se sije ujutro, sunce tijekom dana može presušiti gornji sloj prije nego što sjeme uopće upije dovoljno vlage za klijanje.
Pred-namakanje sjemena dodatno ubrzava i olakšava klijanje. Sitno sjeme poput salate, rotkvice ili mrkve namoči se u mlakoj vodi šest do dvanaest sati prije sjetve. Time se skraćuje vrijeme koje sjeme provede u suhom, vrućem tlu, pa se smanjuje rizik da presuši prije nego što proklija. Nakon sjetve, gredicu je dobro odmah lagano zaliti i po potrebi prekriti tankim slojem malča koji zadržava vlagu bliže površini.
Krajem kolovoza i u ranom rujnu red dolazi na kulture koje podnose i prve hladnije noći: matovilac, zimska salata, špinat i razne vrste rukole. Prema našem vodiču za kolovošku sjetvu, salatna rukola posijana krajem kolovoza ima najbolju šansu preživjeti prve mrazeve, dok divlja rukola posijana ranije osigurava urod svježih listova prije zime, a zatim mirno čeka proljeće. Matovilac se sije izravno u pripremljeno tlo i pokriva netkanim materijalom čim temperature počnu padati, a onda se bere praktički cijele zime. Ovaj drugi val zapravo je klasična jesenska dosjetva, nastavak iste ideje koja je krenula još u srpnju.
Što posijati i kada: kratki pregled rokova
Za lakše planiranje, evo okvirnih rokova sjetve i vremena do berbe za kulture koje najčešće dolaze na red kod postrne sjetve:
- Rotkvica — sije se do kraja kolovoza, berba za 3 do 4 tjedna
- Salata (maslačasta, hrastova) — sije se tijekom srpnja i kolovoza, berba za 4 do 6 tjedana
- Blitva — sije se do sredine kolovoza, berba za 6 do 8 tjedana, a bere se postupno kroz cijelu jesen
- Mrkva — sije se u lipnju i srpnju za jesenski urod, berba za 10 do 12 tjedana
- Špinat — sije se krajem kolovoza, prva berba mladih listova za oko 6 do 8 tjedana
- Matovilac — sije se u rujnu, bere se tijekom cijele zime
- Rukola (salatna i divlja) — sije se krajem kolovoza, berba za 3 do 5 tjedana
Kad se ovi rokovi poklope s vremenom žetve ranijih kultura, gredica praktički nikad ne ostaje prazna.
Koje kulture najbolje odgovaraju postrnoj sjetvi
Za postrnu sjetvu najbolje prolaze biljke s kratkim vegetacijskim razdobljem, one kojima ne treba puno vremena da dođu do berbe. Rotkvica, salata, blitva, špinat, mladi luk i razne vrste kupusnjača spadaju u tu skupinu. Mrkva i peršin traže nešto dulje da sazriju, ali upravo zato ima smisla sijati ih baš sada: dok temperatura opada, korijen nastavlja rasti, a plod je slađi nego kad je sazrio u punoj ljetnoj vrućini.
Vrijedi izbjegavati ponovnu sjetvu iste porodice na istom mjestu odmah nakon žetve, isti princip koji vrijedi i kod klasičnog plodoreda i visokih gredica. Ako je gredica prije nosila mahunarke poput graha, dobro će joj doći lisnato povrće ili korjenaste kulture, jer imaju drugačije potrebe za hranjivim tvarima i manje su izložene istim bolestima tla.
Strpljenje u prvim tjednima
Srpanjska postrna sjetva traži malo više pažnje nego proljetna, prije svega zbog vode. Tlo se brzo suši, a sitno sjeme lako presuši prije nego što uspije proklijati. Zato je vrijedno provjeravati vlažnost prstom, nekoliko centimetara ispod površine, umjesto oslanjati se samo na izgled tla. Malčiranje tanjim slojem organskog materijala oko mladih biljčica dodatno pomaže zadržati vlagu i smanjuje potrebu za svakodnevnim zalijevanjem.
Nagrada za taj trud dolazi već krajem ljeta, kada gredica koja je izgledala prazna ponovno bude puna zelenila, a povrtnjak umjesto jednog kruga uroda daje dva. Za sve koji žele iskoristiti svaki kvadrat zemlje, postrna sjetva ostaje jedan od najjednostavnijih i najisplativijih poteza u cijeloj vrtlarskoj sezoni.
Bilje
Kako njegovati krizanteme da dulje cvjetaju? Tri stvari na koje treba paziti
Donosimo što provjeriti pri kupnji i što s biljkom nakon cvatnje
Krizantema je najzastupljenija biljka u ovo doba godine. Dolazi iz istočne Kine, a osobito je popularna i u Japanu, gdje su joj posvetili Festival sreće na kojem slave ovo prekrasno cvijeće. U našim krajevima i susjednim zemljama krizantema je najčešće cvijet kojim ukrašavamo grobna mjesta na blagdan Svih Svetih.
Dolazi u različitim varijetetima vrlo zanimljivih cvjetova, različitih boja i oblika. Iako su krizanteme poznate po tome da su otporne na sušu i bolesti, bez odgovarajuće njege cvjetovi mogu brzo oslabiti i uvenuti.
Tjedan prije Svih svetih krizanteme su posvuda: na tržnicama, ispred cvjećarnica i na policama trgovina, u teglama svih boja i veličina. Većina ih završi na groblju ili na ulaznim stubama, a nakon nekoliko tjedana u kontejneru za biootpad.
Tako ne mora biti. Dobro odabrana i pravilno smještena krizantema može cvjetati do prvih mrazova, a neke se sorte mogu sačuvati i za iduću godinu. Sve počinje već na štandu.
Što provjeriti pri kupnji krizantema?
Pupovi. Birajte biljku na kojoj je više pupova nego otvorenih cvjetova. Takva će cvjetati dulje, jer se cvjetovi otvaraju postupno. Najbolji su pupovi koji već pokazuju boju. Potpuno zeleni i tvrdi pupovi mogu se u hladnijem razdoblju otvarati sporo ili se uopće ne otvoriti.
Listovi. Trebaju biti zeleni i čvrsti, bez smeđih ili bijelih mrlja, koje mogu upućivati na bolest. Okrenite nekoliko listova i pogledajte im naličje, gdje se najčešće skrivaju štetnici.
Zemlja u tegli. Gurnite prst u supstrat. Ne smije biti potpuno suh i odvojen od rubova tegle, ali ni natopljen i kiselkastog mirisa. Plijesan na površini loš je znak.
Korijen. Ako kroz rupe na dnu tegle izlazi gusta mreža korijena, biljka je dugo stajala u premaloj posudi. Takva se brže suši i traži češće zalijevanje.
Stabilnost. Lagano protresite biljku. Ako se klima u tegli ili ima polomljene stabljike, potražite drugu.
Lončana ili vrtna: zašto je to važno?
Ovo je pitanje koje vrijedi postaviti prodavaču, jer o odgovoru ovisi što možete očekivati od biljke.
Velik dio krizantema koje se prodaju u jesen su lončane krizanteme, kompaktne biljke uzgojene da u punom cvatu ukrase grob, prozor ili ulaz. Uglavnom nisu otporne na hladnoću i obično se tretiraju kao sezonske biljke.
Vrtne krizanteme su višegodišnje trajnice, koje se u nas zovu i zimske astre. Uz dobar položaj mogu se vraćati godinama. Prema Britanskom kraljevskom hortikulturnom društvu (RHS), otporne vrtne krizanteme u pravilu podnose temperature do najmanje minus pet stupnjeva, ali ih je ipak bolje zaštititi od mraza.
Na deklaraciji ili etiketi potražite naziv sorte i oznaku je li biljka namijenjena vrtu. Ako je nema, pitajte.
Gdje je držati da dulje cvate?
Krizanteme vole svjetlo i hladnoću. Najdulje će cvjetati na svijetlom mjestu vani ili na hladnijem prostoru poput ulaza, stubišta ili balkona, uz najmanje šest sati sunca dnevno.
U toploj sobi cvjetovi brzo ocvatu. Ako krizantemu želite unutra, stavite je u najhladniju svijetlu prostoriju i dalje od radijatora.
Na groblju je izložena vjetru i suncu, a mala tegla brzo se isuši. Prije nošenja dobro je zalijte, a ako je stavljate u ukrasnu posudu, pazite da se u njoj ne skuplja voda.
Zalijevanje i njega dok cvate
Zemlju održavajte vlažnom, ali ne natopljenom. Kod lončanih biljaka to obično znači provjeru svakih nekoliko dana, a češće za sunčanih i vjetrovitih dana. Natopljena zemlja uzrokuje truljenje korijena, a potpuno isušena brzo ruši cvjetove.
Ocvale cvjetove redovito uklanjajte. Biljka će izgledati urednije, a snagu će usmjeriti u pupove koji se još otvaraju. Krizanteme kupljene u cvatu ne treba prihranjivati.
Što s krizantemom nakon cvatnje?
Ako je lončana, najjednostavnije je nakon cvatnje kompostirati je. Ako je želite pokušati sačuvati, prenesite je prije mraza u hladan prostor bez smrzavanja, primjerice u konobu, podrum ili garažu, gdje temperatura ne pada ispod nule. Stabljike skratite, a zemlju povremeno zalijte, tek toliko da se ne isuši. Rezultat nije zajamčen, ali u blagim zimama pokušaj često uspije.
Ako je vrtna, sačuvati je ima više smisla. RHS savjetuje da se nakon cvatnje cijela biljka skrati na oko 20 centimetara. U tegli je preko zime držite u hladnom prostoru bez mraza, a u vrt je presadite u proljeće, nakon posljednjeg mraza.
Krizantemu kupljenu u punom cvatu nemojte saditi u vrt sada, u kasnu jesen. Biljka sve snage troši na cvjetove, a ne na korijen, pa slabo ukorijenjena teže preživi zimu. Ako je vrtna krizantema već od prije u gredici, ostavite je preko zime neorezanu, s malčem oko korijena, a orežite je tek krajem zime.
Kupljena za jedan dan, ali ne mora trajati samo toliko
Krizantema je uz Sve svete gotovo obavezna, pa je lako zaboraviti da je riječ o živoj biljci, a ne o ukrasu s rokom trajanja. Malo pažnje na štandu i pravo mjesto kod kuće dovoljni su da cvjeta tjednima. A ako ste odabrali vrtnu sortu, ova jesen može biti tek prva u kojoj će vam cvjetati.
Balkoni i terase
Sadnja lukovica: Evo što posaditi sada za cvjetni vrt i balkon u proljeće
Tulipani, narcisi i krokusi sade se u jesen, a cvatu kad zima prođe. Donosimo kako ih posaditi u vrtu ili u tegli, uz tri prijedloga kombinacija za balkon
Kad nakon zime iz zemlje izbiju prvi krokusi, a za njima narcisi i tulipani, rijetko tko se sjeti da je sve počelo jednog jesenskog popodneva. Proljetne lukovice traže malo posla u jesen i malo strpljenja preko zime. Odaberete li vrste i sorte različitih termina cvatnje, vrt ili balkon mogu dobivati nove cvjetove tijekom više proljetnih tjedana.
Za sadnju lukovica ne treba vam velik vrt. Lukovice možete uspješno uzgajati i u gredici i u tegli, uz nešto više pažnje pri zalijevanju.
Kada saditi koju lukovicu?
Većina lukovica proljetnog cvijeća koje kupujemo za jesensku sadnju sadi se tijekom jeseni. Točan termin ovisi o vrsti, lokalnoj klimi i stanju tla.
Za orijentaciju mogu poslužiti preporuke Britanskog kraljevskog hortikulturnog društva (RHS): narcise, krokuse i zumbule najbolje je posaditi ranije, a tulipane kasnije, kad se tlo ohladi. Kod nas je jesen u pravilu toplija nego u Britaniji, osobito na obali, pa britanske mjesece shvatite kao smjernicu, a ne kao kalendar. Pouzdan oslonac su i upute na pakiranju lukovica.
Maćuhice su dvogodišnje biljke, prigodno ih je saditi u jesen i proljeće, ne zahtijevaju puno vode, dosta su otporne na niske temperature i važno je samo da imaju propusno tlo, objasnila je Terezija Radoš iz Vrtnog centra Šestine.
Kako prepoznati zdravu lukovicu?
Dobra cvatnja počinje već pri kupnji. „Zdrava lukovica mora biti tvrda na dodir i nikako ne smije biti mekana”, savjetuje cvjetna dizajnerica Adriana Kolar Combaj. Meke lukovice ili one s tragovima truleži odmah bacite, a ostale posadite što prije nakon kupnje.
Sadnja lukovica u vrtu: dubina, razmak i skupine
Većina proljetnih lukovica, uključujući tulipane i narcise, voli sunčano mjesto i dobro drenirano tlo.
- Dubina: lukovicu posadite na dubinu dva do tri puta veću od njezine visine. Lukovicu visoku pet centimetara stavite u rupu duboku 10 do 15 centimetara.
- Položaj: šiljasti vrh, iz kojeg raste izdanak, okrenite prema gore.
- Razmak: između lukovica ostavite barem dvije njihove širine.
- Skupine: sadite ih u skupinama od najmanje šest lukovica, jer pojedinačni cvjetovi u gredici djeluju izgubljeno.
- Nakon sadnje: zemlju lagano poravnajte, ali je ne gazite, kako ne biste oštetili lukovice.
Sadnja lukovica u tegle: što vam treba
Dovoljno velika tegla. Za sadnju u slojeve RHS preporučuje teglu široku i duboku najmanje 30 centimetara. U plitkoj tegli nema mjesta za više slojeva, a zemlja se zimi brže smrzava.
Rupe na dnu, i to obavezno. Lukovice ne podnose stajaću vodu. U tegli bez odvodnih otvora voda se skuplja na dnu i lukovice trunu, a sloj kamenčića to ne može spriječiti.
Lazanja tehnika: kako složiti lukovice u slojeve
Tajna tegle koja cvate tjednima je u slaganju lukovica u slojeve, poput lazanja. Na dno idu najveće lukovice koje cvatu najkasnije, u sredinu srednje velike, a na vrh najmanje koje cvatu prve. Kad jedne ocvatu, sljedeće izrastu i prekriju njihovo lišće.
Tri prijedloga kombinacija za proljetnu teglu
1. Sunčana tegla: žuto i bijelo
- Vrh: žuti ili bijeli krokusi
- Sredina: niski narcisi
- Dno: bijeli kasni tulipani
Krokusi otvaraju sezonu, narcisi preuzimaju sredinu proljeća, a bijeli tulipani je zatvaraju. Ovo je jednostavna kombinacija žutih i bijelih cvjetova.
2. Romantična tegla: plavo i ljubičasto
- Vrh: presličice (muskari)
- Sredina: plavi ili ljubičasti zumbuli
- Dno: ljubičasti kasni tulipani
Plave presličice i zumbuli donose i miris, a ljubičasti tulipani daju visinu na kraju sezone. Kombinacija izgleda posebno lijepo u svijetloj ili sivoj tegli.
3. Tegla za veliki efekt: sve cvate odjednom
Ako vam je draži jedan raskošan trenutak od duge cvatnje, odaberite lukovice koje cvatu u isto vrijeme, primjerice tulipane i presličice koji cvatu sredinom proljeća, u dvije boje koje se slažu.
Vrijeme je za sadnju lukovica tulipana – pratite ove jednostavne korake
Izbjegnite praznu teglu do proljeća
Tegla s lukovicama preko zime može izgledati kao da u njoj ništa ne raste, pa se na vrh mogu posaditi niske biljke koje podnose hladnoću. Terezija Radoš iz Vrtnog centra Šestine za jesensku sadnju u posude preporučuje maćuhice, potočnice i jaglace. Ako ih posadite u jesen, kako objašnjava, preko zime će ojačati i u proljeće biti bujnije.
Maćuhice su otporne na niske temperature, a važno im je da imaju propusno tlo. Kao i lukovicama, ni njima ne odgovara natopljen supstrat.
Gdje držati teglu preko zime?
Teglu ostavite vani, na svijetlom mjestu, jer lukovicama treba hladnoća da bi u proljeće procvjetale. Od jakog mraza zaštitite je prema uvjetima svoje lokacije, primjerice jutenom vrećom ili stiroporom, kako savjetuju u Vrtnom centru Šestine u tekstu o tome kako i koje biljke zaštititi od zime.
Supstrat održavajte blago vlažnim, bez zadržavanja vode. Povremeno ga provjerite, osobito na natkrivenom balkonu, i ne dopustite da se potpuno isuši.
Kad lukovice ocvatu
Ocvale cvjetove uklonite, ali lišće ostavite da se samo osuši, jer ono puni lukovicu snagom za iduću godinu. Dok je lišće zeleno, nastavite zalijevati prema potrebi. Zalijevanje smanjujte kako lišće prirodno žuti i biljka ulazi u mirovanje.
Nakon toga teglu premjestite na manje vidljivo mjesto do iduće jeseni ili lukovice presadite u vrt. Računajte s tim da lukovice iz gusto posađene tegle iduće godine mogu cvjetati slabije.
Adriana savjetuje i jednostavan trik: zapišite što ste i gdje posadili.
„Jednom kada se lukovice posade i završe sa svojim cvjetanjem, ostat će samo lukovica u zemlji i vi više nećete znati gdje je ona posađena”, objašnjava. Bilješka u mobitelu ili štapić s imenom biljke uštedjet će vam iznenađenja kod sljedeće sadnje.
Ovo je jedan od rijetkih poslova u vrtu kod kojih se rezultat ne vidi odmah. Ali kad nakon zime ugledate prve cvjetove, bit će vam drago što ste jesenas odvojili vrijeme za sadnju.
