Vrt
Što saditi u lipnju? Kompletan vodič za bogat urod u vrtu i na balkonu
Lipanj je mjesec kada vrt dobiva pravi zamah: tlo je toplo, dani su dugi, a pravi odabir biljaka sada može osigurati urod sve do jeseni
Ako ste već krenuli s radovima u vrtu u ranijim mjesecima, sada dolazi nastavak priče. Nakon što smo pisali o tome što saditi u travnju i svibnju, lipanj je logičan korak dalje – mjesec u kojem sve što ste posadili počinje puniti tanjure, a novi valovi sadnje osiguravaju da vrt ne stane.
Lipanj donosi puninu vegetacijskog vrha – temperature su stabilne, kasni mrazevi su daleka prošlost, a tlo čuva toplinu koju su mu podarili svibanjski dani. Za vrtlare je ovo istovremeno i najzahvalniji i najzahtjevniji mjesec: zahvalan jer gotovo sve što posadite sada ima odlične uvjete za rast, a zahtjevan jer treba znati što saditi u lipnju kako ne biste propustili pravi trenutak.
Svake godine sadite isto povrće na isto mjesto? Evo zašto je to velika greška
Dobra vijest je da lipanj nije zatvorena sezona – naprotiv, nudi bogat izbor povrća, začinskog bilja i cvijeća. Evo što ne smijete propustiti.
Što saditi u lipnju (od povrća)
Lipanj je idealan za sadnju toploljubivog povrća koje cvjeta u ljetnoj vrućini. Dok je svibanj bio mjesec sjetve i presađivanja sadnica, lipanj je savršen trenutak za drugi val sadnje koji će osigurati jesen bogatu povrćem.
Rajčice i paprike
Ako ste propustili saditi u svibnju ili ste izgubili prve sadnice, još nije kasno. Početak lipnja još uvijek je dobar trenutak za presađivanje sadnica rajčice i paprike na otvoreno – posebno u kontinentalnim krajevima gdje su temperature tek sada stabilno visoke. Birajte sorte s kraćim vegetacijskim periodom (do 70 dana) kako biste stigli do uroda prije prvih jesenskih hladnoća.
Tikvice i krastavci
Tikvice su pravi lipanjski favorit. Rastu brzo, ne zahtijevaju previše njege i daju obilne urode. Sjeme možete sijati direktno u tlo ili posaditi sadnice – oboje će u lipanjskim uvjetima krenuti gotovo odmah. Krastavce sijte uz oporu ili mrežu kako biste uštedjeli prostor i poboljšali prozračnost.
Grah i grašak
Mahune i grašak sjeite direktno u tlo – lipanj je zadnji pravi trenutak za ovu sjetvu u kontinentalnoj Hrvatskoj. U primorskim krajevima grah se može sijati i nešto ranije ili ranije u godini, ali lipanjska sjetva daje odlične rezultate svugdje. Posijajte u više navrata s razmakom od dva tjedna za kontinuirani urod.
Salata i blitva
Salata je biljka koja voli umjerenu temperaturu, ali postoje sorte (npr. maslačasta ili hrastova salata) koje podnose ljetnu vrućinu bolje od ostalih. Sijte ih na sjenovitija mjesta u vrtu ili koristite zaštitnu mrežicu od sunca. Blitva je još zahvalnija – brzo raste, tolerantna je na vrućinu i može se brati cijelo ljeto.
Repa, rotkva i korjenasto povrće
Rotkvu i repu sijte direktno u tlo – do uroda dolaze za svega 3 do 4 tjedna, što ih čini savršenim za brzo popunjavanje slobodnih mjesta u vrtu. Mrkvu i peršin možete sijati u lipnju za jesenski urod – neka preskoče ljetnu vrućinu u tlu, a klicati će obilno s prvim hladnijim danima.
Kukuruz
Ako u vrtu imate malo više prostora, lipanj je idealan za sjetvu šećernog kukuruza. Sijte u skupinama (ne u jednom redu) radi bolje oprašivanja. Berba dolazi za 70 do 90 dana – dakle, kasno ljeto ili početak jeseni.
Što saditi u lipnju (od začinskog bilja)
Začinsko bilje u lipnju raste kao ludo – topli dani i duge sunčane sate čine ga gotovo nezaustavljivim. Ovo je odlična vijest za sve koji vole svježe bilje u kuhinji.
Bosiljak
Bosiljak je kralj lipanjskog vrta. Jednom posađen na sunčano, zaštićeno mjesto, rast gotovo ne možete zaustaviti. Redovitim ščipanjem vrhova spriječite cvjetanje i produžite sezon berbe. Idealan je u loncu na balkonu ili terasi – miris drži komarce podalje, a uvijek ga imate pri ruci za kuhinju.
Peršin, kopar i cilantro
Peršin i kopar siju se direktno u tlo – brzo klijaju u toplim uvjetima. Kopar je posebno zahvalan jer ne zahtijeva gotovo nikakvu njegu. Cilantro (korijandar) sijte na polusjenovita mjesta jer u punoj ljetnoj žegi može brzo procvjetati i prestati davati listove.
Bosiljak, neven, lavanda… Koje su biljke najbolja prirodna zaštita protiv komaraca?
Menta, majčina dušica i origano
Višegodišnje začinsko bilje poput mente, majčine dušice i origana može se presađivati u lipnju. Menta je invazivna – sadite je u lonac ili ograničite joj prostor. Majčina dušica i origano izvrsno podnose sušu i vrućinu, pa su savršeni za vrtove s manje zalijevanja.
Lavanda
Lipanj je odličan trenutak za sadnju lavande – cvijetovi su još uvijek u punom jeku, a biljka ima dovoljno vremena da se ukopčavati prije jeseni. Sadite je na dobro dreniranom, sunčanom tlu i ne pretjerujte s zalijevanjem.
Što saditi u lipnju (od cvijeća)
Cvijeće posađeno u lipnju osigurava šareni vrt od ljeta sve do kasne jeseni. Fokusirajte se na toploljubive vrste koje uživaju u dugim, sunčanim danima.
Kadifice (tagetes)
Kadifice su nezaobilazne u lipanjskom vrtu – ne samo zbog živih narančastih i žutih cvjetova, već i zato što odbijaju štetočine kao što su lisne uši i nematode. Posadite ih uz rajčice, paprike i krastavce kao prirodnu zaštitu. Odlično uspijevaju i u loncima na balkonu.
Suncokret
Lipanj je zadnji pravi trenutak za sjetvu suncokreta direktno u tlo. Za 60 do 80 dana imat ćete veličanstvene cvjetove koji su i ukras vrta i hrana za ptice. Sijte ih uz ograde ili u skupinama za dramatičan vizualni efekt.
Ljuljke (petunija) i verbena
Ako niste posadili petuniju u svibnju, još ima vremena – sadnice iz vrtnog centra brzo se prime i cvatut će do prvih mrazeva. Verbena je izvrsna pratnja – nježnija, ali iznimno dugotrajna u cvjetanju.
Dalije
Gomolje dalija možete saditi sve do sredine lipnja. Do kasnog ljeta ili ranog jeseni imat ćete raskošne cvjetove koji su pravi show stopper svakog vrta. Zahtijevaju sunčano mjesto i redovito zalijevanje, ali trud se višestruko isplati.
Rudbekije i ehinaceje
Perene koje volite jednom posaditi i uživati godinama – rudbekije (crnooka Suzana) i ehinaceje cvatut će ove godine ako ih posadite početkom lipnja. Otporne su na vrućinu, privlače pčele i leptire, a ehinacea ima i medicinska svojstva.
Cvijeće koje privlači leptire i pčele
Na balkonu posadite lavandu, verbenu ili kadifice – osim što su lijepe, privlačit će oprašivače koji pomažu i svim vašim biljkama. Manji balkon može biti pravi oaza za insekte korisne u urbanom okruženju.
Ako želite više ptica u vrtu, napravite ove jednostavne promjene
Savjeti za uspješno vrtlarenje u lipnju
Zalijevanje: Lipanjske vrućine zahtijevaju redovito zalijevanje – idealno ujutro ili navečer, nikad u podne. Malčiranje (slojem slame, trave ili kore) oko biljaka smanjuje isparavanje i održava vlagu u tlu.
Gnojidba: Biljke u punom rastu troše puno hranjivih tvari. Jednom tjedno pognojite organskim tekućim gnojivom, posebno rajčice, tikvice i paprike.
Plijevljenje: Korov u lipnju raste brže nego ikad. Plijevite redovito, po mogućnosti dok je tlo vlažno – korovi se tada lakše izvlače s korijenom.
Zaštita od štetočina: Lipanj donosi i prve pojave lisnih uši, bijelih mušica i paukovog grinja. Redovito pregledavajte listove i reagirajte odmah – prskanje sodom bikarbonom ili sapunicom često je dovoljno za rane invazije.
Obrezivanje i rezanje: Bosiljak, petuniju i ostalo bilje redovito obrezujte kako biste potaknuli grananje i produžili cvjetanje ili berbu.
Lipanj je bujnost na djelu. Bez obzira imate li prostran vrt, malu parcelu ili samo balkon, ovaj mjesec nudi obilje mogućnosti za sadnju i sjetvu. Ključ je djelovati odmah – lipanjski dani su dragocjeni i svaki propušteni tjedan znači manje uroda i manje cvjetova.
Posadite, zalijevajte, promatrajte – i prepustite se ritmu koji vrt sam nameće.
Bilje
Kako njegovati krizanteme da dulje cvjetaju? Tri stvari na koje treba paziti
Donosimo što provjeriti pri kupnji i što s biljkom nakon cvatnje
Krizantema je najzastupljenija biljka u ovo doba godine. Dolazi iz istočne Kine, a osobito je popularna i u Japanu, gdje su joj posvetili Festival sreće na kojem slave ovo prekrasno cvijeće. U našim krajevima i susjednim zemljama krizantema je najčešće cvijet kojim ukrašavamo grobna mjesta na blagdan Svih Svetih.
Dolazi u različitim varijetetima vrlo zanimljivih cvjetova, različitih boja i oblika. Iako su krizanteme poznate po tome da su otporne na sušu i bolesti, bez odgovarajuće njege cvjetovi mogu brzo oslabiti i uvenuti.
Tjedan prije Svih svetih krizanteme su posvuda: na tržnicama, ispred cvjećarnica i na policama trgovina, u teglama svih boja i veličina. Većina ih završi na groblju ili na ulaznim stubama, a nakon nekoliko tjedana u kontejneru za biootpad.
Tako ne mora biti. Dobro odabrana i pravilno smještena krizantema može cvjetati do prvih mrazova, a neke se sorte mogu sačuvati i za iduću godinu. Sve počinje već na štandu.
Što provjeriti pri kupnji krizantema?
Pupovi. Birajte biljku na kojoj je više pupova nego otvorenih cvjetova. Takva će cvjetati dulje, jer se cvjetovi otvaraju postupno. Najbolji su pupovi koji već pokazuju boju. Potpuno zeleni i tvrdi pupovi mogu se u hladnijem razdoblju otvarati sporo ili se uopće ne otvoriti.
Listovi. Trebaju biti zeleni i čvrsti, bez smeđih ili bijelih mrlja, koje mogu upućivati na bolest. Okrenite nekoliko listova i pogledajte im naličje, gdje se najčešće skrivaju štetnici.
Zemlja u tegli. Gurnite prst u supstrat. Ne smije biti potpuno suh i odvojen od rubova tegle, ali ni natopljen i kiselkastog mirisa. Plijesan na površini loš je znak.
Korijen. Ako kroz rupe na dnu tegle izlazi gusta mreža korijena, biljka je dugo stajala u premaloj posudi. Takva se brže suši i traži češće zalijevanje.
Stabilnost. Lagano protresite biljku. Ako se klima u tegli ili ima polomljene stabljike, potražite drugu.
Lončana ili vrtna: zašto je to važno?
Ovo je pitanje koje vrijedi postaviti prodavaču, jer o odgovoru ovisi što možete očekivati od biljke.
Velik dio krizantema koje se prodaju u jesen su lončane krizanteme, kompaktne biljke uzgojene da u punom cvatu ukrase grob, prozor ili ulaz. Uglavnom nisu otporne na hladnoću i obično se tretiraju kao sezonske biljke.
Vrtne krizanteme su višegodišnje trajnice, koje se u nas zovu i zimske astre. Uz dobar položaj mogu se vraćati godinama. Prema Britanskom kraljevskom hortikulturnom društvu (RHS), otporne vrtne krizanteme u pravilu podnose temperature do najmanje minus pet stupnjeva, ali ih je ipak bolje zaštititi od mraza.
Na deklaraciji ili etiketi potražite naziv sorte i oznaku je li biljka namijenjena vrtu. Ako je nema, pitajte.
Gdje je držati da dulje cvate?
Krizanteme vole svjetlo i hladnoću. Najdulje će cvjetati na svijetlom mjestu vani ili na hladnijem prostoru poput ulaza, stubišta ili balkona, uz najmanje šest sati sunca dnevno.
U toploj sobi cvjetovi brzo ocvatu. Ako krizantemu želite unutra, stavite je u najhladniju svijetlu prostoriju i dalje od radijatora.
Na groblju je izložena vjetru i suncu, a mala tegla brzo se isuši. Prije nošenja dobro je zalijte, a ako je stavljate u ukrasnu posudu, pazite da se u njoj ne skuplja voda.
Zalijevanje i njega dok cvate
Zemlju održavajte vlažnom, ali ne natopljenom. Kod lončanih biljaka to obično znači provjeru svakih nekoliko dana, a češće za sunčanih i vjetrovitih dana. Natopljena zemlja uzrokuje truljenje korijena, a potpuno isušena brzo ruši cvjetove.
Ocvale cvjetove redovito uklanjajte. Biljka će izgledati urednije, a snagu će usmjeriti u pupove koji se još otvaraju. Krizanteme kupljene u cvatu ne treba prihranjivati.
Što s krizantemom nakon cvatnje?
Ako je lončana, najjednostavnije je nakon cvatnje kompostirati je. Ako je želite pokušati sačuvati, prenesite je prije mraza u hladan prostor bez smrzavanja, primjerice u konobu, podrum ili garažu, gdje temperatura ne pada ispod nule. Stabljike skratite, a zemlju povremeno zalijte, tek toliko da se ne isuši. Rezultat nije zajamčen, ali u blagim zimama pokušaj često uspije.
Ako je vrtna, sačuvati je ima više smisla. RHS savjetuje da se nakon cvatnje cijela biljka skrati na oko 20 centimetara. U tegli je preko zime držite u hladnom prostoru bez mraza, a u vrt je presadite u proljeće, nakon posljednjeg mraza.
Krizantemu kupljenu u punom cvatu nemojte saditi u vrt sada, u kasnu jesen. Biljka sve snage troši na cvjetove, a ne na korijen, pa slabo ukorijenjena teže preživi zimu. Ako je vrtna krizantema već od prije u gredici, ostavite je preko zime neorezanu, s malčem oko korijena, a orežite je tek krajem zime.
Kupljena za jedan dan, ali ne mora trajati samo toliko
Krizantema je uz Sve svete gotovo obavezna, pa je lako zaboraviti da je riječ o živoj biljci, a ne o ukrasu s rokom trajanja. Malo pažnje na štandu i pravo mjesto kod kuće dovoljni su da cvjeta tjednima. A ako ste odabrali vrtnu sortu, ova jesen može biti tek prva u kojoj će vam cvjetati.
Balkoni i terase
Sadnja lukovica: Evo što posaditi sada za cvjetni vrt i balkon u proljeće
Tulipani, narcisi i krokusi sade se u jesen, a cvatu kad zima prođe. Donosimo kako ih posaditi u vrtu ili u tegli, uz tri prijedloga kombinacija za balkon
Kad nakon zime iz zemlje izbiju prvi krokusi, a za njima narcisi i tulipani, rijetko tko se sjeti da je sve počelo jednog jesenskog popodneva. Proljetne lukovice traže malo posla u jesen i malo strpljenja preko zime. Odaberete li vrste i sorte različitih termina cvatnje, vrt ili balkon mogu dobivati nove cvjetove tijekom više proljetnih tjedana.
Za sadnju lukovica ne treba vam velik vrt. Lukovice možete uspješno uzgajati i u gredici i u tegli, uz nešto više pažnje pri zalijevanju.
Kada saditi koju lukovicu?
Većina lukovica proljetnog cvijeća koje kupujemo za jesensku sadnju sadi se tijekom jeseni. Točan termin ovisi o vrsti, lokalnoj klimi i stanju tla.
Za orijentaciju mogu poslužiti preporuke Britanskog kraljevskog hortikulturnog društva (RHS): narcise, krokuse i zumbule najbolje je posaditi ranije, a tulipane kasnije, kad se tlo ohladi. Kod nas je jesen u pravilu toplija nego u Britaniji, osobito na obali, pa britanske mjesece shvatite kao smjernicu, a ne kao kalendar. Pouzdan oslonac su i upute na pakiranju lukovica.
Maćuhice su dvogodišnje biljke, prigodno ih je saditi u jesen i proljeće, ne zahtijevaju puno vode, dosta su otporne na niske temperature i važno je samo da imaju propusno tlo, objasnila je Terezija Radoš iz Vrtnog centra Šestine.
Kako prepoznati zdravu lukovicu?
Dobra cvatnja počinje već pri kupnji. „Zdrava lukovica mora biti tvrda na dodir i nikako ne smije biti mekana”, savjetuje cvjetna dizajnerica Adriana Kolar Combaj. Meke lukovice ili one s tragovima truleži odmah bacite, a ostale posadite što prije nakon kupnje.
Sadnja lukovica u vrtu: dubina, razmak i skupine
Većina proljetnih lukovica, uključujući tulipane i narcise, voli sunčano mjesto i dobro drenirano tlo.
- Dubina: lukovicu posadite na dubinu dva do tri puta veću od njezine visine. Lukovicu visoku pet centimetara stavite u rupu duboku 10 do 15 centimetara.
- Položaj: šiljasti vrh, iz kojeg raste izdanak, okrenite prema gore.
- Razmak: između lukovica ostavite barem dvije njihove širine.
- Skupine: sadite ih u skupinama od najmanje šest lukovica, jer pojedinačni cvjetovi u gredici djeluju izgubljeno.
- Nakon sadnje: zemlju lagano poravnajte, ali je ne gazite, kako ne biste oštetili lukovice.
Sadnja lukovica u tegle: što vam treba
Dovoljno velika tegla. Za sadnju u slojeve RHS preporučuje teglu široku i duboku najmanje 30 centimetara. U plitkoj tegli nema mjesta za više slojeva, a zemlja se zimi brže smrzava.
Rupe na dnu, i to obavezno. Lukovice ne podnose stajaću vodu. U tegli bez odvodnih otvora voda se skuplja na dnu i lukovice trunu, a sloj kamenčića to ne može spriječiti.
Lazanja tehnika: kako složiti lukovice u slojeve
Tajna tegle koja cvate tjednima je u slaganju lukovica u slojeve, poput lazanja. Na dno idu najveće lukovice koje cvatu najkasnije, u sredinu srednje velike, a na vrh najmanje koje cvatu prve. Kad jedne ocvatu, sljedeće izrastu i prekriju njihovo lišće.
Tri prijedloga kombinacija za proljetnu teglu
1. Sunčana tegla: žuto i bijelo
- Vrh: žuti ili bijeli krokusi
- Sredina: niski narcisi
- Dno: bijeli kasni tulipani
Krokusi otvaraju sezonu, narcisi preuzimaju sredinu proljeća, a bijeli tulipani je zatvaraju. Ovo je jednostavna kombinacija žutih i bijelih cvjetova.
2. Romantična tegla: plavo i ljubičasto
- Vrh: presličice (muskari)
- Sredina: plavi ili ljubičasti zumbuli
- Dno: ljubičasti kasni tulipani
Plave presličice i zumbuli donose i miris, a ljubičasti tulipani daju visinu na kraju sezone. Kombinacija izgleda posebno lijepo u svijetloj ili sivoj tegli.
3. Tegla za veliki efekt: sve cvate odjednom
Ako vam je draži jedan raskošan trenutak od duge cvatnje, odaberite lukovice koje cvatu u isto vrijeme, primjerice tulipane i presličice koji cvatu sredinom proljeća, u dvije boje koje se slažu.
Vrijeme je za sadnju lukovica tulipana – pratite ove jednostavne korake
Izbjegnite praznu teglu do proljeća
Tegla s lukovicama preko zime može izgledati kao da u njoj ništa ne raste, pa se na vrh mogu posaditi niske biljke koje podnose hladnoću. Terezija Radoš iz Vrtnog centra Šestine za jesensku sadnju u posude preporučuje maćuhice, potočnice i jaglace. Ako ih posadite u jesen, kako objašnjava, preko zime će ojačati i u proljeće biti bujnije.
Maćuhice su otporne na niske temperature, a važno im je da imaju propusno tlo. Kao i lukovicama, ni njima ne odgovara natopljen supstrat.
Gdje držati teglu preko zime?
Teglu ostavite vani, na svijetlom mjestu, jer lukovicama treba hladnoća da bi u proljeće procvjetale. Od jakog mraza zaštitite je prema uvjetima svoje lokacije, primjerice jutenom vrećom ili stiroporom, kako savjetuju u Vrtnom centru Šestine u tekstu o tome kako i koje biljke zaštititi od zime.
Supstrat održavajte blago vlažnim, bez zadržavanja vode. Povremeno ga provjerite, osobito na natkrivenom balkonu, i ne dopustite da se potpuno isuši.
Kad lukovice ocvatu
Ocvale cvjetove uklonite, ali lišće ostavite da se samo osuši, jer ono puni lukovicu snagom za iduću godinu. Dok je lišće zeleno, nastavite zalijevati prema potrebi. Zalijevanje smanjujte kako lišće prirodno žuti i biljka ulazi u mirovanje.
Nakon toga teglu premjestite na manje vidljivo mjesto do iduće jeseni ili lukovice presadite u vrt. Računajte s tim da lukovice iz gusto posađene tegle iduće godine mogu cvjetati slabije.
Adriana savjetuje i jednostavan trik: zapišite što ste i gdje posadili.
„Jednom kada se lukovice posade i završe sa svojim cvjetanjem, ostat će samo lukovica u zemlji i vi više nećete znati gdje je ona posađena”, objašnjava. Bilješka u mobitelu ili štapić s imenom biljke uštedjet će vam iznenađenja kod sljedeće sadnje.
Ovo je jedan od rijetkih poslova u vrtu kod kojih se rezultat ne vidi odmah. Ali kad nakon zime ugledate prve cvjetove, bit će vam drago što ste jesenas odvojili vrijeme za sadnju.
